Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu.

S velikim ponosom Zaklada Vigilare obilježava spomen na Branimirovu – 1979. – godinu kada je hrvatski narod obnovio svoj savez s Bogom, Katoličkom Crkvom i Svetim Ocem, nagovijestivši rušenje bezbožnoga komunističkoga režima.
Pozivamo vas da i danas zajedno nastavimo duhovnu obnovu saveza hrvatskoga naroda s Bogom.

Želim naručiti
prigodnu brošuru s
Hrvatskim zavjetnim križem

Jeste li čuli za Hrvatski zavjetni križ?

Jubilarni ili Hrvatski zavjetni križ izrađen je povodom proslave tzv. Branimirove 1979. godine čiji je bio glavni simbol. Sastoji se od starohrvatskih kršćanskih elemenata i kao takav tvori sintezu hrvatske povijesti te povezanosti Hrvata sa kršćanstvom i Svetom Stolicom.

više

Tada je pokrenuta kampanja da taj križ dođe u domove svake hrvatske katoličke obitelji. Danas tu ideju obnavljamo i nastavljamo. Hrvatski zavjetni križ sažetak je hrvatske vjerničke povijesti i vjere Hrvata katolika.

Gospodinova (21. svibnja 879.) na grobu svetog Petra služio Svetu misu za njega i hrvatski narod te blagoslovio cijeli hrvatski narod i kneza Branimira, kao vladara koji je s Rimskom crkvom obnovio savez, priznavši njegovu kneževsku vlast i Hrvatsku kao samostalnu državu.

Hrvatski zavjetni križ je sažetak hrvatske vjerničke povijesti i vjere Hrvata katolika. Crkva u Hrvata tada je dala zavjet koji je izražen u geslu: „Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu.“

Kako je nastao Hrvatski zavjetni križ?

Odbor za organizaciju proslave Branimirove godine pod vodstvom tadašnjeg zadarskog nadbiskupa mons. Marijana Oblaka (1958.-1996.) donio je 19. lipnja 1979. odluku o izradi Jubilarnog ili Hrvatskog zavjetnog križa.

više

Ideju za njegov nastanak dao je nadbiskup Oblak, a nacrt križa izradio je mons. Eduard Peričić, svećenik Zadarske nadbiskupije, u suradnji s don Živkom Kustićem, glavnim urednikom Glasa Koncila. Idejni nacrt osmišljen je i izrađen tog istog dana.
Sȃm predložak križa izrađen je u Zadru – Isusov korpus izradio je majstor Božidar Vilhar, a simbole je priredio cinkograf Petar Novak. Takav predložak odnesen je zlataru Roku Glasnoviću u Zagreb koji je u Italiji dao izraditi kalup za odljev križa i, temeljem toga, nastavio s njegovim umnažanjem u svojoj zlatarskoj radionici u Zagrebu (u dvorištu Glasa Koncila).

Što je Branimirova godina?

U drugoj polovici 20. stoljeća Katolička crkva u Hrvatskoj provodila je projekt obilježavanja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Nakon Hrvatske marijanske ili Jelenine godine 1975./1976. u Solinu i Zvonimirove godine 1978. u Biskupiji kod Knina, obilježena je i tzv. Branimirova 1979. godine u Ninu.
više

Radilo se o 1100. godišnjici razmjene pisama između kneza Branimira i pape Ivana VIII. te obnove saveza hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom. Papa Ivan VIII. poslao je 879., u vrijeme ninskog biskupa Teodozija, pismo hrvatskom knezu Branimiru, poručivši mu da je na blagdan Uzašašća Gospodinova (21. svibnja 879.) na grobu svetog Petra služio Svetu misu za njega i hrvatski narod te blagoslovio cijeli hrvatski narod i kneza Branimira, kao vladara koji je s Rimskom crkvom obnovio savez, priznavši njegovu kneževsku vlast i Hrvatsku kao samostalnu državu.

Uoči proslave u Ninu, organizirano je nacionalno hodočašće hrvatskih biskupa i vjernika u Rim kod novoizabranog pape sv. Ivana Pavla II. Time je ostvareno ono što, zbog ratnih okolnosti, nije uspio blaženi Alojzije Stepinac 1941. – veliko nacionalno hodočašće povodom 1300. obljetnice prvih veza Hrvata s Rimskom Crkvom (641.-1941.). Ivan Pavao II. tada je kao prvi papa u povijesti – 30. travnja 1979. – služio Svetu misu za Hrvate na hrvatskom jeziku.

Branimirova godina svečano je proslavljena 2. rujna 1979. na predjelu Grgur kraj hrvatskog kraljevskog grada Nina. Bio je to, do tada, najveći skup hrvatskih vjernika i najsnažnija oporba komunističkom režimu.

Crkva u Hrvata tom je prilikom dala zavjet koji je izražen u geslu: „Hrvatska katolička obitelj dnevno moli i nedjeljom slavi misu.“

 

Želim se uključiti u molitvenu mrežu

Uključivanjem u molitvenu mrežu:

više

  • obećajete da ćete gajiti molitvu u obitelji i svake nedjelje slaviti svetu misu
  • da ćete svakodnevno moliti Ispovijest vjere Hrvata katolika
  • pristajete da se u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu (u prošlosti Ninska katedrala) za Vas služi Sveta misa i da Vaše ime bude na svečanom svitku s popisom vjernika koji će se predati i prikazati na toj Misi

„Križ neka bude dragocjena svetinja vaša,
dragi očevi, i vaša, drage majke.“

„Odlučujemo da ćemo svake večeri, po mogućnosti u isti sat, u devet sati navečer, izmoliti kratku ispovijest vjere da se duhovno svi Hrvati katolici povežu, gdje god oni bili, u zajedništvu vjere, nade i ljubavi!“

zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, 2. rujna 1979., Nin

 

Želim naručiti prigodnu brošuru s Hrvatskim zavjetnim križem

Kliknite ovdje

Križ s Raspetim i Uskrslim Isusom

Isusov lik s raspela iz samostana sv. Frane u Zadru (12. st.)

Starohrvatski pleter

karakterističan reljefni ukras u starohrvatskoj sakralnoj umjetnosti, simbol hrvatskog nacionalnog identiteta (8.-11. st.)

Višeslavova krstionica

kamena krstionica sa spomenom imena kneza Višeslava (9. st.)

Pralik Gospe Velikog Zavjeta

zabat s likom Bogorodice iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina (11. st.); središnji znak projekta Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata

Natpis kneza Branimira

 zabat oltarne pregrade s imenom kneza Branimira u crkvi u Šopotu kraj Benkovca (9. st.)

Mali pleterasti križ s ključevima sv. Petra

simbol Branimirove godine

Ispovijest vjere Hrvata katolika

„Čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernost Katoličkoj crkvi. Svoju odluku polažem u Bezgrješno Srce Presvete Bogorodice Marije. Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. Amen.”

Nin, 1979.

Naručite prigodnu brošuru s Hrvatskim zavjetnim križem

Želim se uključiti u kampanju Hrvatski zavjetni križ.

Želim se uključiti u molitvenu mrežu.

Pristajem da me se kontaktira na ustupljene podatke.

*Obavještavamo Vas da ćemo Vaše osobne podatke obrađivati u svrhu promicanja ove narudžbe, kao i statutarnih aktivnosti inicijatora: Zaklada Vigilare, Ul. Janka Grahora 4, 10000 Zagreb. Davanje podataka je dobrovoljno. Imate pravo na pristup i ispravak svojih podataka. Ako ne želite da Zaklada Vigilare obrađuje Vaše osobne podatke u svrhu provođenja statutarnih aktivnosti, molimo da nas o tome obavijestite pisanim putem na navedenu adresu.

 

Copyright © Zaklada Vigilare, Ul. Janka Grahora 4, 10000 Zagreb
kontakt@vigilare.hr, 01/6446-421